Bol u lakatnom zglobu prilikom dodira. Prevencija zdravstvenih rizika kod ponavljajućih radnji (RSI)

Ima ih nekoliko, a iscrpnije ćemo opisati način nastanka i liječenje dvaju vrlo čestih sindroma - teniskog lakta i sindroma karpalnog kanala.

Epikondilitis humeri Epikondilitis humeri je upala tetiva na vanjskoj lateralnoj ili unutarnjoj medijalnoj strani nadlaktične kosti.

Prvi su put simptomi opisani davne Epikondilitis se pojavljuje podjednako u oba spola, najčešće u srednjoj životnoj dobi između Lateralni epikondilitis, koji se pojavljuje i do 10 puta češće nego medijalni, nazivamo i teniski lakat, a medijalni epikondilitis naziva se lakat bacača koplja. Iako se epikondilitis humeri uglavnom povezuje sa sportom, u praksi ga mnogo češće srećemo kao profesionalno oboljenje operatera na računalu, daktilografa, kirurga, zubara, profesionalnih vozača, kuhara, i svih drugih profesija u kojima se kontrakcije mišića izvode forsirano ili protiv otpora.

Epikondilitis humeri jedan je od najpoznatijih i najčešćih sindroma prenaprezanja. Glavni simptom je bol u području unutarnje ili vanjske strane nadlaktične bol u lakatnom zglobu prilikom dodira, koja se može širiti u podlakticu i šaku. U najvećem broju slučajeva nastaje postupno i u početku je blažeg intenziteta, no učestalim ponavljanjem pokreta pojačava se do vrlo intenzivne boli koja onemogućuje izvođenje radnih aktivnosti.

Post navigacija

Nagli nastanak boli najčešće je povezan s vrlo snažnim pok-retom, npr. Učestale i ponavljane mišićne kontrakcije rezultiraju kroničnim prenaprezanjem mišićno-tetivnog aparata, smanjenom prokrvljenošću, prenadraženim živčanim završecima te upalnom reakcijom koja može prouzročiti oštećenje tetive.

S obzirom na dugotrajno opterećenje i ponavljajuće kontrakcije mišića podlaktice, teško je prepoznati sindrom prenaprezanja u početnom stadiju i pravodobno reagirati.

U dijagnostici su važni klinički pregled i testovi prenaprezanja. U sklopu kliničkog pregleda provocira se bol pritiskom na hvatište mišića na vanjskoj strani nadlaktice koji omogućuju ispružanje šake i prstiju, pri čemu se bol očituje na unutarnjoj strani podlaktice sve do šake, a katkad i prstiju. Kod teniskog lakta točka najjače boli je vanjska strana nadlaktične kosti. Bol se može širiti vanjskom stranom podlaktice do šake, a u nekim slučajevima do prstiju.

Epikondilitis humeri

Može biti vrlo intenzivna, tako da pacijent ne može podignuti lakši teret niti okrenuti ključ u bravi. S obzirom na intenzitet simptoma, postoje četiri stupnja: 1. Neoperativno liječenje treba početi odmah pri pojavi prvih simptoma.

Tu se najčešće i griješi, jer se prvim simptomima ne pridaje dovoljna pozornost i ne mijenja se intenzitet aktivnosti. Liječenje se temelji na načelima ublažavanja boli i kontrole upale mišićno-tetivnog aparata, pospješivanja cijeljenja i kontrole daljnjih aktivnosti.

U prvoj fazi najvažniji je odmor od radnih i sportskih aktivnosti. Primjenjuje se led i drugi oblici krioterapije nekoliko puta na dan, koji ublažavaju bol, potiču cirkulaciju i smanjuju otok. Uz to, treba podizati zahvaćenu ruku i nositi ortozu za ručni zglob koja održava šaku u ispruženom položaju od 20 stupnjeva, čime se tetiva oslobađa prekomjerne napetosti, a omogućuje puna pokretljivost prstiju i lakta.

Prevencija zdravstvenih rizika kod ponavljajućih radnji (RSI)

U drugoj fazi nastavlja se s krioterapijom i počinje individualno doziranim programom kineziterapije, koji uključuje vježbe istezanja, izotoničke i izometričke vježbe. Primjenjuju se i elektroterapijske procedure, primjerice ultrazvuk, laser, magnet i analgetske struje.

U trećoj fazi pacijent se postupno vraća sportskim ili profesionalnim aktivnostima, s tim da i dalje treba provoditi vježbe istezanja i jačanja zahvaćenih mišića, a pri svim težim aktivnostima nositi podlaktičnu povesku. Važno je i prije svake teže aktivnosti mišiće dobro zagrijati, a po potrebi primijeniti i krioterapiju.

Operativno liječenje provodi se tek ako simptomi traju dulje bol u lakatnom zglobu prilikom dodira šest mjeseci, a pacijent nije u stanju obavljati profesionalne i radne aktivnosti unatoč odgovarajućem neoperativnom liječenju. Iznimno je važna i edukacija, koju treba početi provoditi odmah na početku bolesti i nastaviti tijekom kineziterapije. Bitno je: steći naviku prekidanja ponavljajućeg rada; održavati fiziološki položaji zglobova; ne pritiskati svom snagom, tj.

Sindrom karpalnog kanala Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na prijelazu podlaktice u šaku, i to na strani dlana. Tvore ga kosti zapešća i poprečni karpalni ligament, a kroz njega prolaze sve tetive, krvne žile i živci koji opskrbljuju područje šake i prstiju. Sindrom karpalnog kanala javlja se kao posljedica pritiska na živac nervus medianus koji kroz ručni zglob ulazi u šaku donoseći signale za pokretanje mišića i odnoseći iz prstiju impulse o osjetu dodira, boli, topline i hladnoće.

Kako prepoznati simptome i spriječiti bolesti ruke i šake - tportal

Kako je kanal potpuno ispunjen svim strukturama, u njemu doslovno nema nimalo slobodnog prostora, zbog čega i nastaje većina problema. Sinovijalna ovojnica, koja obavija strukture, podmazuje ih i olakšava klizanje i pokretanje, vrlo je osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podražaje te je sklona upali.

Uz to, svaki neželjeni podražaj može rezultirati zadebljanjem ovojnica, što još više smanjuje prostor u kanalu i dovodi do pritiska i gnječenja n. Ako se pritisak na živac toliko poveća da više ne može ispravno obavljati svoju funkciju, pojavljuju se prvi simtomi upale.

IDI NA VRH Sindrom kubitalnog tunela je naziv za kompresijski sindrom u kojem je ulnarni živac pritisnut u tunelu s unutrašnje strane lakta pri prolasku iz nadlaktice u podlakticu. Ovaj poremećaj vrlo je čest.

Najčešći uzroci pritiska su upala tetiva mišića savijača šake, zadebljanje ligamenta, reumatski artritis, pritisak nakon traume, prijelom, iščašenje ručnog zgloba Sindrom karpalnog kanala jedna je od najraširenijih ozljeda na radu i čest uzrok radne nesposobnosti. Povezan je s određenim radnim manipulacijama kao što su jako stezanje šake, ponavljajući pokreti u šaci te izloženost ruku vibraciji.